U Narodnoj knjižnici Kostrena održana je četvrta sjednica Županijske skupštine Primorsko-goranske županije, zajednička s Općinskim vijećem Kostrene, posvećena stanju okoliša i mjerama sanacije na području INA Rafinerije nafte Rijeka na Urinju. Sjednica je održana na temelju zaključka Županijske skupštine iz veljače ove godine, s ciljem da se sagledaju aktualne aktivnosti INA-e u pogledu sanacije tla i mora te razmotre daljnji koraci u zaštiti okoliša i zdravlja stanovništva. Prije sjednice, predstavnici Županije i Općine Kostrena obišli su postrojenje i sustav sanacije, a uz predstavnike INA-e održan je i radni sastanak na kojem su razmotrene tehničke i okolišne mjere provedene od početka godine.
U uvodnom govoru član Skupštine Josip Katalinić podsjetio je da građani Kostrene i okolnih područja već godinama upozoravaju na posljedice industrijskog djelovanja rafinerije, ali je naglasio da se u posljednjim mjesecima vidi napredak, osobito u komunikaciji između INA-e i lokalne zajednice. Predstavio je tri ključna zaključka sjednice: prema Ministarstvu unutarnjih poslova, gdje se traže izmjene zakonskog okvira koji bi obvezao zagađivače na redovite remonte; prema INA-i, od koje se traži dovršetak sanacije tla i mora do 2027. godine; te prema Primorsko-goranskoj županiji, od koje se očekuje nadogradnja postojećih mjernih stanica i postavljanje nove, suvremenije stanice za praćenje kvalitete zraka.
Vijećnik kostrenskog Općinskog vijeća Boris Bradarić iznio je tehničke aspekte sanacije, pojašnjavajući kako zahtjevna geološka struktura terena otežava postupke čišćenja i zahtijeva redovite inspekcije i modernizaciju postrojenja. Naglasio je da je sustav nadzora potrebno dodatno osnažiti te da bi primjena europskih standarda i češći pregledi spremnika i cjevovoda značajno doprinijeli sigurnosti i zaštiti okoliša.
U ime INA-e, rukovoditelj održavanja u Rafineriji Rijeka – Urinj Bojan Lončar predstavio je projekt “Sanacija podzemlja i zaštita mora”, kojim se planira trajno spriječiti širenje onečišćenja prema moru. Projekt uključuje izgradnju hidrauličke barijere, postavljanje oceanskih brana i provođenje preventivnih mjera, uz suradnju s međunarodnim konzorcijem Lamor & Litoclean. Lončar je istaknuo da nalazi Zavoda za javno zdravstvo PGŽ pokazuju poboljšanje stanja mora te izrazio očekivanje da će se taj trend nastaviti.
U raspravi koja je uslijedila župan Ivica Lukanović ocijenio je da je sastanak s predstavnicima INA-e bio ohrabrujući i konstruktivan, ali je istaknuo da razvoj mora biti usklađen s očuvanjem prirode i zdravlja ljudi. „Županija razumije potrebu za razvojem i takve ćemo procese podržati, ali očekujemo ultimativnu zaštitu okoliša i zdravlja građana. To mora biti zajednički prioritet svih dionika“, poručio je župan.
Predsjednik Županijske skupštine Marko Boras Mandić istaknuo je da Kvarner nosi iznimno veliku industrijsku izloženost u odnosu na ostatak Hrvatske, ali i da je upravo tu moguć suživot industrije, turizma i lokalne zajednice. „Suživot industrije, turizma i ostalih djelatnosti moguć je samo na održivoj osnovi. Naš je zadatak pronaći ravnotežu koja omogućuje gospodarski razvoj, ali bez kompromisa na štetu stanovništva,“ rekao je predsjednik Skupštine.
Tijekom rasprave vijećnici Tonči Hrabrić, Orjen Petković, Tomislav Klarić, Bojan Kurelić, Nenad Hodap, Dalibor Čandrlić, Leonardo Pavela, Morena Lekan, Nedjeljko Pinezić, Boris Miklić i Nadja Poropat su podržali prijedloge zaključaka i naglasili potrebu trajnog nadzora te bolje zakonske regulative u području zaštite okoliša.
Saborska zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić pohvalila je angažman lokalne zajednice i poručila da su upravo upornost i stalni nadzor ključ rješavanja dugogodišnjih ekoloških problema. Načelnik Općine Kostrena Dražen Vranić izrazio je zadovoljstvo raspravom te naglasio da u budućem radu povjerenstva treba uključiti i problematiku kvalitete zraka i buke.
Sjednica je zaključena jednoglasnim usvajanjem prijedloga zaključaka, koji će biti upućeni Ministarstvu unutarnjih poslova, INA-i i Primorsko-goranskoj županiji, s ciljem daljnjeg jačanja nadzora, ubrzanja sanacijskih mjera i modernizacije sustava praćenja okoliša. Sudionici su se složili da se postignuti napredak u komunikaciji i suradnji mora nastaviti, uz zajednički cilj – razvoj koji ne ugrožava okoliš i zdravlje ljudi, nego ih štiti i unapređuje.
