Iva Rinčić, kandidatkinja za gradonačelnicu Rijeke te gradska i županijska nezavisna vijećnica, reagirala je danas na činjenicu da je uplovio u riječku luku i na lukobran vezan brod “Galeb”.
“Kao netko tko je od početka kritičan prema projektu obnove broda Galeb i upozorava na moguće financijske rizike, danas smo u poziciji u kojoj moramo gledati prema budućnosti. Iako sam smatrala, a i dalje smatram, da ulaganje (toliko) novca u ovaj projekt nije bilo prioritet za naš grad te da su postojali drugi važniji projekti kao i bolja rješenja za Galeb, godine ulaganja i ogromnih sredstava koja su već u njega potrošena, jednostavno ne možemo negirati i odbaciti. Usporedbe radi, Grad već godinama za Teatro Fenice izbjegava zakonsku obvezu imenovanja privremenog skrbnika te ovo prekrasno riječko zdanje naočigled propada.
To, dakako, Grad nije propustio napraviti 2007. za brod Galeb. Unatoč pogrešnim odlukama, želim vjerovati da danas postoji rješenje za slijepu ulicu u koju nas je s Galebom dovela gradska vlast. Koja, usput budi rečeno, ubrzano pokušava završiti obnovu Galeba baš prigodno, pred lokalne izbore. Sasvim slučajno, reći će oni.
Radovi na obnovi Galeba traju već više od pet godina, a troškovi su premašili početne procjene. Prema dostupnim informacijama, umjesto planiranih 7,7 milijuna eura, troškovi su narasli na više od vrtoglavih 15 milijuna eura, od kojih je velik dio iz proračuna grada – dakle sami Riječani iz svojih su džepova u velikoj mjeri su platili ovog broda. Unatoč pokušajima, još uvijek nije pronađen zakupac za komercijalne sadržaje na brodu, što dovodi u pitanje održivost projekta.
Naš zadatak nije lamentirati nad prošlošću, već izvući maksimum iz ove situacije. Galeb sada mora postati koristan, održiv i funkcionalan, kako bi opravdao ulaganja i donio benefite Rijeci i njenim građanima, ili barem umanjio štetu.
Što se sada može učiniti?
• Napraviti Galeb ekonomičnim: predložit ću hitnu strategiju pronalaska zakupaca i partnera koji mogu osigurati da Galeb donosi prihode – bilo kroz turističke, edukativne ili kulturne sadržaje.
• Revizija dosadašnjih troškova: građani Rijeke imaju pravo znati kako su njihovi novci potrošeni. Zahtijevam detaljno i transparentno izvješće o svim fazama projekta.
• Alternativni modeli upravljanja: treba razmotriti mogućnost suradnje s kulturnim i turističkim institucijama koje bi mogle doprinijeti održivosti projekta kroz zajedničke programe i aktivnosti.
• Angažman zajednice: Galeb može postati platforma za građanske inicijative, kulturna događanja i projekte koji povezuju prošlost i budućnost našega grada. Potrebno je omogućiti svim građanima sudjelovanje u planiranju njegove buduće namjene.
• Iskoristiti ga za promociju Rijeke: brod Galeb ima jedinstvenu priču koja vjerojatno može privući turiste i istraživače toga doba iz cijeloga svijeta. Predložit ću da se razviju posebni programi vezani uz kulturni turizam i povijest broda.
Troškovi obnove broda Galeb primjer su lošeg planiranja, netransparentnog upravljanja i neodgovorne gradske vlasti pod vodstvom SDP-a. Oni su odgovorni što je ovaj projekt postao jedan od simbola rasipanja javnog novca. Ipak, zbog enormnih sredstava koja su već potrošena, sad smo dovedeni u situaciju u kojoj je završetak projekta jedina preostala opcija kako bi se spriječilo da svi ti troškovi budu uzaludni. Sada je ključno učiniti Galeb održivim i korisnim za grad. Njegova obnova mora donijeti stvarne benefite Rijeci i njenim građanima, to nije samo cilj – to je obaveza svih nas.
Zajedničkim naporima možemo osigurati da Galeb prestane biti simbol neodgovorne politike i postane simbol povijesti, ali i budućnosti – Rijeke koja je odgovorna, transparentna i oslonjena na potrebe svojih građana. Ma što mi mislili o povijesnim konotacijama vezanim uz brod”, zaključuje Iva Rinčić.
