Iako većina ljudi pri spomenu pčela pomisli na medonosne pčele koje žive u košnicama, proizvode med i imaju organiziranu zajednicu s maticom, u prirodi postoji mnogo veća i raznovrsnija skupina pčela – solitarne ili pčele samice. One ne stvaraju kolonije, nemaju maticu ni radilice, ali njihova uloga u očuvanju bioraznolikosti i oprašivanju biljaka je posebno važna. Svaka ženka solitarne pčele je plodna i samostalno gradi svoje gnijezdo, najčešće u prirodnim šupljinama tla, drva, biljnih stabljika ili pukotina. U gnijezdu formira nekoliko komorica u koje polaže jaja, uz svaku ostavljajući male količine peluda i nektara – zalihu hrane za buduću ličinku. Nakon zatvaranja komorice, ženka nastavlja izgradnju nove, dok ličinke u zatvorenim gnijezdima prolaze kroz razvojne faze sve do odrasle pčele.
Izvanredni oprašivači – solitarne pčele su iznimno učinkoviti oprašivači. U proljeće se pojavljuju ranije od medonosnih pčela, a mnoge su vrste specijalizirane za oprašivanje određenih biljnih vrsta, što povećava uspješnost oplodnje i prinose na primjer voćaka i drugih kultura, odnosno pomažu u očuvanju ugroženih biljnih vrsta. Budući da ne stvaraju zalihe meda, solitarne pčele nisu agresivne i ne koriste žalac u obrambene svrhe, što ih čini potpuno bezopasnima za ljude.
Hoteli za pčele – utočišta za oprašivače
Zbog gubitka prirodnih staništa, urbanizacije i intenzivne poljoprivrede, brojnost solitarnih pčela u mnogim područjima opada. Kako bi se to ublažilo, sve su popularniji tzv. „hoteli za pčele“ – umjetne nastambe izrađene od drveta, trske ili šupljih grančica. Takvi objekti imitiraju prirodna gnijezda i omogućuju pčelama samicama sigurno mjesto za polaganje jaja i razvoj potomstva.
Primjer dobre prakse u Općini Matulji
Općina Matulji u sklopu projekta transPlant – Integrativna prekogranična zaštita Natura 2000 biljnih vrsta i staništa, financiranog kroz Program Interreg Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027. postavila je nastambe na javnim zelenim površinama u naseljima Općine: Matulji, Rukavac, Jušići, Veli Brgud i Lipa, a hoteli za pčele imaju i ulogu edukacije učenika i djece iz vrtića, koji će sudjelovati na edukaciji o ulozi oprašivača.
Kako izgleda hotel za pčele?
Hotel se najčešće sastoji od drvenog okvira (bor, smreka ili hrast) ispunjenog materijalima koji imitiraju šupljine u prirodi: drveni blokovi s izbušenim tunelima različitih promjera (od 3 do 10 mm) i dubine 7 – 15 cm, komadi šuplje trske ili bambusa, grane s prirodnim pukotinama. Okvir je dubok 15 – 20 cm, a na vrhu ima krov koji štiti unutrašnjost od kiše. Hotel je korisno postaviti uza zid, ogradu ili drugu stabilnu vertikalnu površinu te obavezno okrenut prema jugu, jer toplina sunca potiče aktivnost pčela od proljeća do jeseni.
Tko sve boravi u hotelu za kukce?
Osim solitarnih pčela, u ovakvim nastambama utočište pronalaze i drugi korisni kukci:
⦁ bubamare – predatori lisnih uši, jedna ličinka može pojesti i do 600 ušiju dnevno.
⦁ osolike muhe – učinkoviti oprašivači čije se ličinke hrane lisnim ušima.
⦁ zlatooke (mrežokrile) – hrane se ušima, grinjama i jajima štetnih leptira.
⦁ uholaže – čuvaju vrtove i voćnjake jer se hrane krvavim ušima, grinjama i jajima leptira.
Zajedničko im je da svi doprinose smanjenju broja štetnika te povećavaju prinose poljoprivrednih kultura. Na taj način doprinosimo očuvanju kukaca oprašivača i poticanju bioraznolikosti u svom vrtu, voćnjaku ili dvorištu.
Hoteli za pčele nisu samo „kućice za kukce“ – oni su simbol brige za prirodu i važan korak u očuvanju života na Zemlji. Solitarne pčele, bubamare i drugi korisni kukci ključni su za stabilnost ekosustava, a njihova prisutnost osigurava zdravlje biljaka i sigurnost hrane.
Važni su kao podrška oprašivačima – pčele, bumbare i druge vrste kukaca imaju veliku ulogu u oprašivanju biljaka, a time se povećavaju prinosi voća, povrća i samoniklog bilja. Također predstavljaju sklonište za korisne kukce – uz pčela, služe i za bubamare, osolike muhe i druge vrste koje prirodno suzbijaju štetnike (npr. lisne uši). Postavom hotela za pčele smanjuje se gubitak staništa. Urbanizacija, upotreba pesticida i uništavanje prirodnih staništa doveli su do smanjenja brojnosti oprašivača, pa hoteli nude sigurno mjesto za gniježđenje i prezimljavanje. Iznimno bitna značajka je očuvanje biodiverziteta – različite vrste kukaca doprinose stabilnosti ekosistema, a hoteli pomažu da se održi njihova populacija. Edukativna uloga – hoteli za pčele i kukce često se postavljaju u školskim dvorištima, parkovima i vrtovima, gdje ljudi (posebno djeca) mogu učiti o važnosti kukaca i zaštiti prirode. Istaknut ćemo samo neke od prednosti za vrt i poljoprivredu: povećanje prinosa prirodnim oprašivanjem, smanjena potreba za kemijskim pesticidima jer korisni kukci suzbijaju štetočine i poboljšanje kvaliteta zemljišta i biljne raznolikosti. Hoteli za pčele i korisne kukce su mala, ali jako bitna investicija u zdravu prirodu i održivu poljoprivredu.
Stručni članak izrađen je u sklopu projekta transPlant – Integrativna prekogranična zaštita Natura 2000 biljnih vrsta i staništa, financiranog kroz Program Interreg Slovenija – Hrvatska 2021.–2027 , sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sadržaj članka isključiva je odgovornost Općine Matulji.
