Na Aktualnom satu jučerašnje sjednice Gradskog vijeća Grada Rijeke vijećnici su postavili niz pitanja i inicirali raspravu, a jedno od pitanja uputila je Tea Mičić-Badurina (PGS) vezano uz izgradnju krematorija u gradu Rijeci. „Mi smo u proteklim sazivima barem jednog godišnje otvarali pitanje izgradnje krematorija, a na novo pitanje sam ponukana informacijom da se zbog kvara na pogonu na zagrebačkom krematoriju zapravo kremacije uopće više ne obavljaju pa se građani preusmjeravaju u Ljubljanu. Planirate li uopće izgradnju krematorija u gradu, za koji i postoji predviđeni prostor na Drenovi, a postoji i određeni interes građana?“, upitala je Mičić-Badurina.
Gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je kako je jedan od prvih sastanaka nove vlasti s direktorima komunalnih društava bio je, između ostaloga, i na temu krematorija. „Na sastanku mi je rečeno da nema interesa, odnosno konkretno tada kada se radila neka analiza potreba, interes nije postojao. U međuvremenu je zaista došlo do promjene koju ste spomenuli vezano uz zagrebački krematorij, što otvara mogućnost da ponovno provjerimo postoji li interes građana, koja bi bila potrebna sredstva i da se konačno pristupi realizaciji toga. Moj je osobni stav da Rijeci tako nešto treba, pokrivamo puno šire područje od samog grada Rijeke“, kazala je gradonačelnica Rinčič.
Direktorica komunalne tvrtke Kozala Nives Torbarina istaknula je kako je krematorij u Mirogoju u fazi popravka i remonta, koji će trajati oko mjesec dana, što znači da će najkasnije do kraja godine zagrebački kreamatorij biti u funkciji, dok se u međuvremenu kremacije obavljaju u Ljubljani. Kako je do Zagreba dulja kilometraža, no krematorij u Ljubljani radi s nešto višom cijenom, pa kremacije na kraju stoje približno jednako.
„Interes za kremiranje postoji, mi ga godinama pratimo, on je na četiri zahtjeva tjedno. U zadnjih pet-šest godina interes je uvijek isti, relativno mali. Davnih dana smo prikupljali podatke, kad se radio projekt, sada star pet godina, i tada smo došli do informacije da bi, ako uspijemo dobiti cijelu Istru, prostor do Senja i Gorski kotar, da bi broj zahtjeva za kremiranje bio na deset tjedno. Međutim, za ekonomsku isplativost investicije je, prema projektu i projektnoj dokumentaciji, minimum 30 kremacija tjedno. No, ukoliko je potrebno, možemo te podatke ponovno prikupiti, osvježiti i dati detaljnije podatke“, kazala je direktorica Torbarina.
Vijećnicu Mičić-Badurina zanimalo je na koji se način mjeri potreba ili zainteresiranost građana. „Ako ne postoji ponuda, onda ne može postojati niti potražnja. Ako ljudi znaju da ne postoje usluge kremiranja, onda ih neće ni tražiti. Ako se izgradi krematorij u Rijeci, to bi zahvaćalo poprilično širok krug ljudi – Istarsku, Primorsko-goransku, Ličko-senjsku županiju, koji svi gravitiraju prema Rijeci. Vjerujem da bi onda interes bio i veći i da bi funkcioniranje krematorija bilo ekonomski isplativo“, kazala je vijećnica Mičić-Badurina.
