Na dvije godine zatvora osuđen je slovenski državljanin Aleš Dobravc (58) iz Portoroža, bivši voditelj Casina Grand Hotela Adriatic u Opatiji, zbog makinacija kojima je tom hotelu nanio štetu od oko 217 tisuća eura. Presudu je donijelo vijeće Županijskog suda u Rijeci pod predsjedanjem suca Domagoja Vučkova, koje je ocijenilo dokazanim da je Dobravc počinio kazneno djelo – zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju. Sudsko vijeće je zasad nepravomoćnom presudom odredilo i da je Dobravc, po zvanju diplomirani ekonomist, dužan platiti oko 217 tisuća eura opatijskom Grand Hotelu Adriatic na ime postavljenog imovinsko-pravnog zahtjeva, uvećano za zatezne kamate koje teku od prosinca 2013. godine. Dužan je i platiti troškove kaznenog postupka u iznosu od 7.000 eura, a precizirat će mu se i koliko treba platiti za angažiranje odvjetnice koja je zastupala hotel.
Bit je to presude za inkriminacije protiv Dobravca koje datiraju od 4. siječnja do 18. prosinca 2013. godine. Sud je prihvatio tvrdnje iz optužnice koja ga je teretila da je u svom radu kao voditelj casina opatijskog hotela postupao protivno odredbama Zakona o igrama na sreću, pravilnicima o radu igračnice i organizaciji rada u casinu te ugovoru u radu. Bit makinacija jest u tome da je u većem broju navrata omogućio pojedinim igračima na sreću u casinu, kao i agentima – uglavnom talijanskim državljanima, koji su organizirano dovodili igrače putem svojih agencija – pribavljanje žetona za igru u casinu, bez da su na blagajni položili novčana ili druga ekvivalentna sredstva za protuvrijednost žetona.
Dobravc je, kao neposredno nadređeni, izdavao usmene naloge djelatnicima blagajne casina da pojedinim osobama predaju žetone bez da su platili za njih. Zahtijevao je da djelatnice blagajne o ovako izdanim žetonima vode posebnu evidenciju. Dobravc je oglašen krivim i da je bez propisane dokumentacije i evidentiranja u blagajni casina izdavao igračima ili navedenim agentima rezervne žetone za igru koji su bili pohranjeni u sefu u njegovom uredu i pod isključivo njegovom nadležnošću. Sporne žetone za igre na sreću dotični su mogli koristiti za igru i ostvarivati dobitke, a isto tako su dobivene žetone mogli i posredno mijenjati za novac na blagajni casina.
Kroz inkriminirano razdoblje Dobravc je nerijetko djelatnicima blagajne nalagao i prikazivanje netočnog stanja blagajne casina u dnevnom izvještaju blagajne prema računovodstvu hotela. K tome, u nekoliko navrata je uzeo s igrajućeg stola u igračnici žetone, direktno utječući tako na prihod stola u igračnici. Zbog ovakvog načina poslovanja, za Grand Hotel Adriatic Opatija pričinjena je šteta u iznosu od oko 215,7 tisuća eura manjka novca u blagajni i oko 1,6 tisuća eura manjka vrijednosnih žetona, sve u ukupnoj protuvrijednosti od oko 217,3 tisuća eura.
Tijekom kaznenog postupka provedena su tri knjigovodstvena i jedno informatičko vještačenja. Saslušano je niz svjedoka, među ostalim i glavni direktor hotela u vrijeme inkriminiranih događanja. On se prisjetio da je zbog sumnjive situacije vezana za casino provedena izvanredna inventura kojom je utvrđeno da u blagajni nedostaje novac, zatečeno je znatno manje novca nego što ga je trebalo biti po dokumentaciji. Pitali su Dobravca o čemu je riječ, a on je govorio da je riječ o – administrativnoj greški. Jer prilikom inventure nisu uzeti u obzir svi podaci.
“Okrivljenikovo obrazloženje nije pilo vodu”, rekao je svjedok na suđenju, napominjući da su nedugo kasnije napravili novu inventuru nakon što je u idućih nekoliko tjedana casino ponovo zatražio nadopunu gotovine za blagajnu, iako za to nije bilo potrebe, prema evidencijama. Ispostavilo se i da nedostaju i tzv. rezervni žetoni... Pokazalo se tada i da je sef voditelja casina prazan u pogledu postojanja rezervnih žetona, a nije bilo obrazaca iz kojih bi bilo razvidno kada su i zašto izdani. Krenuli su i provjeravati videonadzor… Dobravc je stalo govorio da je riječ o administrativnoj greški, no rezultati provjera govorili su da je – počinio kazneno djelo…
Ondašnji šef računovodstva u svom svjedočenju je ukazao i na problematičnu situaciju vezanu za čekove, u okolnostima da je Dobravc sastavio listu igrača kojima je trebalo biti dozvoljeno igranje na čekove. Jednom prilikom mu je Dobravc priznao da je zaribao, da je prekoračio ovlasti. Na kraju se dogodilo i da je banka odbila unovčiti neke čekove uz obrazloženje da su krivotvoreni.
Aleš Dobravc je već na početku suđenja izjavio da se ne smatra krivim, a u svojoj opširnoj obrani pri kraju sudskog procesa tvrdio je da je ovaj postupak rezultat nerazumijevanja tada odgovornih osoba u hotelu, misleći na upravu i računovodstvo, i uvjeta u kojima je casino bio prisiljen poslovati u 2013. godini. Smatra da se utvrđena šteta ne temelji na vjerodostojnim računovodstvenim knjiženjima, da su ona nepravilna. Drži da je računovodstvo pogrešno obračunalo iznos od 100 tisuća eura vezanih za nadopunu blagajne žetonima u čekovima, te da je pogrešno obračunalo iznos od dva puta po 62 tisuće eura u vezi korištenja depozita od strane jedne agencije oko nadopune blagajne casina u dva navrata. Dobravčeva glavna teza u obrani jest da je računovodstvena dokumentacija nepotpuna i da takva ne može biti temelj za izračun štete. Sve što je radio, činio je u dobroj vjeri ili prema naputku računovodstva i uprave, ili u dogovoru s njima, tvrdio je Dobravc.
Jedno od Dobravčevih objašnjenja jest da su svi igrači na koje se osvrće optužnica, VIP igrači jedne agencije, koji su izdane žetone unaprijed platili polaganjem depozita. U inkriminiranom razdoblju došlo je do manjka gotovine i žetona zbog povećanog obujma posla kojeg su razvili, a što su uzrokovale novčane transakcije koje računovodstvo nije adekvatno i stručno pratilo, nije bilo doraslo situaciji zbog nelikvidnosti hotela, tvrdio je Dobravc. Imao je velike zamjerke i na zaključke sudskih vještaka.
No, sud mu nije dao za pravo, zaključeno je da nije uspio sebe ekskulpirati od optužbe da je svojim postupanjima počinio kazneno djelo. Sudsko vijeće ocijenilo je vjedostojnim iskaze svjedoka koji nisu imali razloga lažno svjedočiti. Opstala je tako glavna optužba – da je kao direktor casina omogućavao igru na dug, omogućavao pojedinim igračima igru za žetone bez da su ih platili. Posebno inkriminirajućim ocijenjeni su i lažni izvještaji koji su dostavljani računovodstvu hotela. Zaključeno je da nije uspio poljuljati zaključke knjigovodstveno-financijskih vještaka, a sud je i primijetio da na svojedobnim inventurama, iako im je bio prisutan, nije iznio nikakav prigovor.
Pri odmjeravanju kazne Dobravcu, sud mu je olakotnim cijenio dosadašnju neosuđivanost i činjenicu da je, pored dvoje punoljetne djece, otac i jednog maloljetnog djeteta o kojem skrbi sa suprugom. Otegotnim mu je cijenjena dugotrajnost protupravnog postupanja i pokušaj prebacivanja odgovornosti za posljedice makinacija na druge osobe.
Na presudu postoji pravo žalbe, o kojoj će onda arbitrirati Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.
