Na svečanoj sjednici, kojom je jučer zaključeno obilježavanje velikog jubileja Jedriličarskog kluba Galeb, okupili su se brojni članovi i prijatelji kluba.
Obilježavanje Galebove 90. godišnjice započelo je proljetos, organizacijom kombinacije jedriličarske regate u klasi Šljuka i skijaškog natjecanja, pod nazivom Snipe&Ski, a zaključeno je dodjelom zahvala i priznanja svima koji su pridonijeli razvoju jednog od najstarijih i najtrofejnijih hrvatskih klubova.
Događaje i posebne rezultate iz duge klupske povijesti u svojem je govoru istaknuo predsjednik Galeba Milko Volarić. Čestitku povodom velikog i važnog jubileja članovima i upravi kluba uputio je načelnik Općine Kostrene Dražen Vranić, istaknuvši neraskidivu vezu Kostrene s morem i Galebovim jedrima.
Galebova povijest počela se ispisivati na današnji dan, već daleke 1933. godine. Ideja osnivanja jedriličarskog kluba rodila se u glavama četvorice entuzijasta i zaljubljenika u jedrenje Milana Grimera, Kazimira Juričića, Marijana Turine i Antona Skvaže. Na osnivačkoj skupštini 19. studenoga 1933. godine, odlučeno je da će klub nositi ime Yachting Club Galeb. Klub je imao stotinjak članova, a prve klupske prostorije nalazile su se u današnjem hotelu „Jadran“ na Pećinama. Glavni ciljevi bili su jačanje kluba u sportskom smislu, uređenje klupskih prostorija, u to doba, slikovitoj i pitoresknoj uvali Martinšćica.
U razdoblju od 1941. do 1945. rad kluba je gotovo zamro, jedrilice i klupska oprema uništeni su u ratnim razaranjima. Završetkom rata djelovanje članova Galeba nastavlja se u okviru jedriličarske sekcije „Primorac“, a početkom 1946. godine osnovano je Pomorsko brodarsko društvo «Galeb» Rijeka.
Već 1948. godine u klub stiže prvi naslov državnog prvaka i to u klasi krstaš, a 1949. godine Galeb organizira i svoju prvu regatu koja nosi naziv Istarska regata. Početkom 1951. aktivno se radi na obuci mladih jedriličara kroz škole jedrenja koje vodi u to doba najpoznatiji jedriličar Karlo Baumann koji iste godine u olimpijskoj klasi Jola osvaja naslov prvaka države. Na Olimpijskim igrama 1952. godine jedrio je u klasi Finn i postaje prvim članom kluba koji je nastupio na Olimpijadi.
Na redovnoj skupštini 1954. godine, Pomorsko-brodarsko društvo Galeb mijenja svoj naziv u Jedriličarski klub Galeb, ime pod kojim djeluje i danas. Galeb se kroz povijest istaknuo i kao inicijator okupljanja klubova pa je 1955. na inicijativu tadašnje uprave osnovan Savez jedriličara Sjevernog Jadrana. Galebovi članovi obnašali su funkcije u nacionalnim i međunarodnim tijelima. Tako je Orfeo Tićac bio dugogodišnji član vrhovne svjetske jedriličarske organizacije I.Y.R.U. a Dean Pavlak član europskog udruženja jedriličara Eurosaf.
Galebovi jedriličari i sportski djelatnici sudjelovali su na osam Olimpijskih igara, osvojili 17 medalja na europskim i svjetskim prvenstvima i brojna odličja na državnim prvenstvima.
Pod Galebovom zastavom odrastale su generacije jedriličara koji su postizali zapažene sportske rezultate osobito u klasama Kadet, 420, Laser 4.7, Laser radial, Laser standard, Optimist te Šljuka i Leteći Holandez u kojima dominiraju i danas. Godine između 60- tih i 90-tih bile su najproduktivnije i najuspješnije u Galebovoj povijesti. Klub se 1963. godine iz Martinšćice preselio u Žurkovo, u prostor hangara kojem su 1972. godini dograđene društvene prostorije što je potaknulo oživljavanje društvenog života u klubu.
Galeb se kroz isticao i kao organizator značajnih međunarodnih regata poput europskog prvenstva za Šljuke i Riječke regate za olimpijske klase. Nabavkom prvog klupskog krstaša Contention 33 započela je i organizacija serije regata za krstaše pod nazivom Liburnia kup. Najpoznatiji Galebovi krstaši nesumnjivo su bili Mandrake koji je 1991. probio vojnu blokadu Kvarnerskog zaljeva kako bi otplovio u Trst na Barcolanu i Hir 2 s kojim je 1983. Mladen Šutej prejedrio Atlantik.
Galebovu svečanost svojim je nastupom uveličao Ženski vokalni sastav Luštrin.
