Prigodnom svečanosti obilježeno je probijanje druge cijevi tunela Učka, investicije vrijedne 200 milijuna eura koja će doprinijeti još boljoj povezanosti Primorsko-goranske i Istarske županije.
Druga cijev tunela Učka, duga 5.630 metara, trebala bi biti puštena u promet sredinom sljedeće godine, a prema riječima predsjednika Uprave Bina Istre Darija Silića ovaj projekt rezultat je suradnje institucija i pojedinaca, a svi predviđeni radovi do sada su izvedeni u planiranom roku i unutar dogovorene cijene.
Svečanosti su među ostalima nazočili i predsjednik Vlade Andrej Plenković u pratnji nekolicine svojih ministara, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, istarski župan Boris Miletić i riječki gradonačelnik Marko Filipović.
Premijer Plenković najavio je da će druga cijev tunela u potpunoj funkciji biti prije početka turističke sezone 2024. godine.
„Sama gradnja započela je krajem 2020. i ovo je sjajna poruka učinkovitosti građevinskog sektora, odličnog partnerstva brojnih izvođača koji su radili na ovom projektu. Ovaj projekt koji će biti kompletiran dupliranjem vijadukata na Mirni i Limskom kanalu, realizacijom ovih nešto više od 10 kilometara od Učke prema Matuljima, označit će kraj svih velikih cestovnih infrastrukturnih projekta kada je riječ o ovom dijelu Hrvatske. Prošlog smo tjedna donijeli odluku i o nastavku krupnih cestovnih infrastrukturnih zahvata, između ostalog i dugo očekivanu dionicu autoceste od Križišća do Žute lokve”, rekao je premijer.
Nakon probijanja druge cijevi, slijedi opremanje tunela Učka najsuvremenijom opremom za protupožarnu zaštitu, ventilaciju i upravljanje prometom, što bi trebalo biti završeno tijekom iduće godine.
Ovaj veliki zahvat uključuje radove i na istarskoj i na kvarnerskoj strani. U gradnji su vijadukti iznad rijeke Mirne i Limske drage te izgradnja punog profila autoceste od Matulja do tunela Učka. Od ljeta 2025. trebao bi biti potpuno dovršen Istarski ipsilon, a Istra bolje povezana s Primorsko-goranskom županijom i ostatkom Hrvatske.
„Unutar samog tunela izgrađena su i 24 poprečna tunela, 12 pješačkih i 12 za vozila. Na ovom je projektu sudjelovalo 400 radnika, a prilikom izgradnje korištene su najmodernije tehnike građenja, pojedine i po prvi puta u Hrvatskoj, a koje se tiču tunelogradnje. Prilikom probijanja tunela korišteno je 1000 tona eksploziva, ugrađeno je 3000 tona čelika, iskopano je 1,3 tona materijala“, rekao je Silić i zahvalio svima koji su sudjelovali u radovima na ovom velikom projektu.
Na svečanosti probijanja tunela ujedno je obilježen i službeni početak radova na izgradnji punog profila autocesta od izlaza iz tunela na kvarnerskoj strani do Matulja, investicije također vrijedne 200 milijuna eura.
