Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u Primorsko-goranskoj županiji. Na konferenciji “Regija poželjna za život i rad – predstavljanje istraživanja o kvaliteti života u Primorsko-goranskoj županiji” održanoj na riječkom Filozofskom fakultetu istaknuto je da rezultati potvrđuju da se u našoj županiji živi kvalitetnije od hrvatskog prosjeka.
Pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevit Krpan istaknuo je da su se ovim istraživanjem htjeli potvrditi statistički podaci koji pokazuju da je PGŽ među 20 posto najrazvijenijih hrvatskih županija, ali koja isto tako bilježi i značajan demografski pad, prema posljednjem popisu stanovništva. “Htjeli smo vidjeti što naše građane najviše muči, odnosno koje su to domene života koji utječu na iseljavanje stanovništva” poručio je Krpan, istaknuvši da ovo istraživanje pokazuje koje su naše snage, a koja područja za daljnji napredak.
Ravnatelj Regionalne agencije Vedran Kružić predstavio je glavne rezultate istraživanja koje je izrađeno na reprezentativnom uzorku od 1.200 stanovnika u četiri mikroregije: priobalje, otoci, Gorski kotar i grad Rijeka, što predstavlja prvo takvo istraživanje provedeno u Hrvatskoj na razini županija.
“Najjači smo po kvaliteti obrazovanja i zdravstvenih usluga, koja je daleko bolja od hrvatskog prosjeka“, istaknuo je ravnatelj Kružić no upozorio i na slabije točke, primjerice da čak 16 posto stanovnika županije živi na rubu ili ispod granice siromaštva. Istraživanje je pokazalo i upozoravajući rast međusobnog nepovjerenja u malim sredinama u kojima treba razvijati programe koji bi zadržali domicilno stanovništvo. Jedan od najvećih problema je dostupnost stanovanja i za mlade i izrazito nepovoljno stambeno tržište. Javne politike stoga treba usmjeriti na rješavanje problema stanovanja i na ponudu dobrih poslova.
“Želja nam je kontinuirano pratiti rezultate nacionalnih, regionalnih i lokalnih politika na kvalitetu života stanovnika naše regije i mikroregija. S obzirom da smo na početku nove EU financijske perspektive, želimo utvrditi reflektira li se realizacija programa i projekata financiranih EU fondovima na kvalitetu života građana, podiže li se kvaliteta javnih usluga koje pružaju komunalne tvrtke, lokalna i regionalna samouprava te želimo pratiti kvalitetu integracije sve većeg broja stranih radnika koji dolaze živjeti i raditi na našem području. Za sada to radimo jedini u Hrvatskoj kroz ovaj koncept“, rekao je Kružić.
U drugom dijelu konferencije prezentirano je nekoliko uspješnih EU projekata koji se provode u primorsko-goranskim mikroregijama. Među ostalim, Jadransko-jonska biciklistička ruta za održivi turizam, revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt, uspostava Regionalnog centra kompetentnosti u podsektoru elektrotehnike i računalstva te razvoj tehnologije čišćenja nano, mikro i makro plastike u vodnom ekosustavu.