U Vinskoj kući Pavlomir danas je potpisan ugovor za izgradnju obilaznice Novog Vinodolskog.
Obilaznica će preusmjeriti tranzitni promet iz grada, riješiti prometna zagušenja i značajno poboljšati kvalitetu života stanovnika. Ukupna duljina iznosi 9,8 km, a sastavni je dio buduće autoceste A7 Rupa-Rijeka-Žuta Lokva. S obzirom na geografski položaj i teške reljefne i prirodne karakteristike, izgradnja dionice vrlo je zahtjevna. Na nepunih 10 km izgradit će se znatan broj objekata, od kojih treba izdvojiti tunel Zagori duljine 834 m i vijadukt Ričina duljine 1062 m.
Vrijednost radova 594 milijuna kuna
Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan s predstavnicima odabrane zajednice ponuditelja koju čine tvrtke Kolektor CPG iz Slovenije i CM SPA iz Italije. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 594 milijuna kuna s PDV-om. Nakon potpisivanja započet će pripremni radovi, a rok završetka obilaznice je tri godine.
Potpisivanju ugovora prisustvovao i je i župan Zlatko Komadina.
Župan Komadina: Za ovo sam se osobno zalagao više od 10 godina
„Veliko mi je zadovoljstvo danas prisustvovati nečem što smo planirali i čemu sam se osobno zalagao više od 10 godina. Sjećam se vremena kada je ministar Butković bio gradonačelnik Novog Vinodolskog i kada smo s gospođom Marinom Matulović Dropulić, tadašnjom ministricom utvrđivali ovu trasu i dogovarali je s danas pokojnim načelnikom Vinodolske općine Ivicom Crnićem. Dogovoreno je da trasa ide po rubu administrativnih međa između dvije jedinice lokalne samouprave. Kad jedna stvar negdje počne ona u konačnici i završava, tako da ovih pet kilometara smatram početkom gradnje autoceste Križišće-Žuta Lokva, ujedno naše dogledne budućnosti“, izjavio je župan Komadina.
Ministar Butković: Nije bilo lako naći sredstva
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković objasnio je kako je težnja Novog Vinodolskog da se tranzit koji prolazi gradom, čak 20 tisuća vozila u turističkoj sezoni, izmjesti kako bi grad mogao normalno funkcionirati i turistički se razvijati. „Nije bilo lako naći sredstava za financiranje zato što su Hrvatske autoceste i čitav cestarski sektor u financijskom i poslovnom restrukturiranju, ali su nam povijesno niske kamate i želja i htijenje da realiziramo ovaj projekt dali vjetar u leđa“, kazao je ministar.
