Ovo je najjužnija lokacija u sjevernom dijelu Jadrana gdje je pronađena živuća mlada jedinka. Iako malena, prozirna i krhka, velika svega 1,5 cm, ipak budi nadu u borbi ove vrste za preživljavanje
Javna ustanova „Priroda“ i Prirodoslovni muzej Rijeka u suradnji s DC Pelagos iz Njivica započeli su s akcijama sakupljanja kolektora ličinki periski na području akvatorija Primorsko-goranske županije. Najprije su kolektori, a to su u stvari rahle plastične mrežice usidrene uz morsko dno pomoću plutača, podignuti s lokaliteta Njivice na otoku Krku. Na toj lokaciji nije, nažalost, pronađena niti jedna mlada periska, što je izazvalo sumnju da su vjerojatno sve periske u akvatoriju Primorsko-goranske županije podlegle još nedovoljno protumačenom masovnom pomoru koji se okomio na ovu plemenitu i najkrupniju vrstu školjkaša diljem Sredozemnog mora.
Dobila ime Morana po volonterki koja ju je uočila
Prilično neočekivano, posljednjeg dana studenog, tijekom pregledavanja kolektora na lokalitetu Plavnik, došla je ohrabrujuća vijest – pronađena je jedna živa juvenilna jedinka! Ovo je najjužnija lokacija u sjevernom dijelu Jadrana gdje je pronađena živuća mlada jedinka te iako malena, prozirna i krhka, velika svega 1,5 cm ipak budi nadu u borbi ove vrste za preživljavanje. U pronalasku su svoju ulogu odigrali i stručnjaci Prirodoslovnog muzeja Rijeka čija je zadaća u ovom projektu prikupljanje i određivanje biološkog materijala koji se tijekom razdoblja ležanja u moru nahvatao na mrežicama kolektora, ali i vrijednih volontera te ronioca DC Pelagos iz Njivica koji su zajednički marljivo pregledavali kolektore.
Pronađena mlada periska dobila je ime „Morana“ po volonterki koja ju je uočila u kolektoru izvađenom s lokacije akvatorija otoka Plavnika. Djelatnici JU Priroda žurno su prevezli mladu perisku u Akvarij Pula koji ulaže velike napore kako bi ostvario preživljavanje pronađenih živih periski u ex situ uvjetima (tj. izvan staništa, u strogo kontroliranim uvjetima akvarija), čime bi se omogućilo očuvanje genetske raznolikosti i moguće ponovno naseljavanje periski u prirodu.
Pošast uzrokuju parazitski mikroorganizmi
Pošast, koju, čini se, uzrokuju parazitski mikroorganizmi okomila se bespoštedno na ovu endemičnu vrstu Sredozemnog mora i Jadrana. Periske su čak i prije pojave pomora bile ugrožene, a sve zbog nerazumnog djelovanja čovjeka. Masovno su je izlovljavali, najviše turisti, kao atraktivan suvenir. Zbog toga su gotovo iščezle da bi se nekoliko godina prije pojave masovnog pomora vratile i bile ponovno zapažene u većem broju i na mnogim lokalitetima duž obala Primorsko-goranske županije, ali i drugdje na Jadranu, objavila je Primorsko-goranska županija.
