Otvorenjem izložbe radova učenika riječkih osnovnih škola na postamentima na Korzu, obilježen je Svjetski dan nepušenja.
Ovogodišnji Svjetski dan nepušenja obilježava se 31. svibnja, a ove godine, prema odluci Svjetske Zdravstvene organizacije, pod motom „Duhanska prijetnja okolišu“, želi se ukazati na brojne načine na koje duhanska industrija šteti okolišu prilikom uzgoja, proizvodnje i distribucije duhana i duhanskih proizvoda.
Na Korzu se okupilo mnoštvo djece iz riječkih osnovnih škola, a organizator programa je Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.
„Ovom kampanjom želimo osvijestiti ukupnu štetu pušenja među populacijom i pozvati naše donositelje odluka na kreiranje bolje javne politike vezane uz regulaciju ukupnih šteta i troškova povezanih uz pušenje“, istaknuo je Darko Roviš, voditelj Odsjeka za promicanje i zaštitu mentalnog zdravlja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ.
Dodao je kako je Hrvatska u europskom vrhu što se tiče broja pušača, ali da se među mladima situacija ipak mijenja na bolje. „Podaci iz 2010. godine pokazali su kako je gotovo 50 posto djece do završetka osmog razreda imalo iskustva s pušenjem, dok danas podaci pokazuju kako je takve djece oko 20 posto“.
Obilježavanje ovog dana povezano je i sa završetkom provođenja ciklusa radionica programa „Trening životnih Vještina“ za proteklu školsku godinu. Program se od 2005. godine provodi u više od 50 osnovnih škola Primorsko-goranske županije, među kojima su i 23 škole iz Rijeke. Svake godine u programu sudjeluje više od 500 razreda i gotovo 10 000 djece. Program osim što pruža informacije o štetnosti rizičnih ponašanja i konzumiranja cigareta, alkohola i droge, razvija samopouzdanje te socijalne i druge životne vještine u svakodnevnom donošenju odluka i suočavanju s pritiskom okoline.
Svake se godine u cijelom svijetu uništi oko 3,5 milijuna hektara zemlje kako bi se uzgajao duhan. Uzgoj duhana također doprinosi krčenju šuma na 200.000 hektara godišnje i degradaciji tla. Proizvodnja duhana iscrpljuje resurse vode, fosilnih goriva i metalnih resursa. 4.500 milijardi opušaka ne zbrine se pravilno svake godine diljem svijeta, stvarajući 765 milijuna kilograma otrovnog otpada.