Riječkim gradskim vijećnicima predstavljen je prijedlog strategije zelene urbane obnove Grada Rijeke, dokumenta koji će imati važnu ulogu u budućem planiranju grada budući da je ono što strategija sadrži osnovna podloga za dovršenje novih prostornih planova, kao i za izmjenu postojeće prostorno-planske dokumentacije. Strategiju zelene urbane obnove vijećnicima su predstavile pročelnica gradskog upravnog odjela za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo Ljiljana Buljan i voditeljica izrade strategije Višnja Šteko u ime tvrtke Zelena infrastruktura koja je dokument i izradila.
„Ova strategija je dokument temeljem kojeg se stvaraju preduvjeti za bolju kvalitetu života te se daje doprinos održivom razvoju u društvenom, gospodarskom i prostornom smislu“, rekla je Buljan i objasnila kako je nacrt strategije u travnju bio upućen u javno savjetovanje u kojem su građani mogli sudjelovati sa svojim prijedlozima, mišljenjima i primjedbama te kako se u javno savjetovanje uključilo 448 građana. Njihova mišljenja su pregledana i razmotrena te implementirana u konačni prijedlog strategije.
Kako je objasnila Višnja Šteko, analiza koju su proveli osim već postojećih zelenih površina, obuhvatila je i sve trgove i ulice odnosno sve otvorene površine.
„Osnovni cilj zelene infrastrukture je stvoriti mrežu povezanosti, da različiti prostori budu povezani i multifunkcionalni. Ako za primjer uzmemo jedan park, on nam je važan u smislu ekološke funkcije koju ispunjava jer je dom raznim vrstama ptica i životinja. Druga mu je funkcija da se ljudi tamo dođu odmoriti, a da taj isti prostor uz to ima i neko vježbalište, dječje igralište ili prostor za rekreaciju“, rekla je Šteko i objasnila kako su prilikom izrade dokumenta definirana četiri strateška cilja: očuvanje i unaprjeđenje prirodnih područja te bioraznolikost grada; uređenje otvorenih površina u naseljima; ublažavanje klimatskih promjena te osiguranje uvjeta za sustavnu implementaciju upravljanja mrežom zelene infrastrukture grada. Šteko je navela konkretne prijedloge strateških ciljeva i aktivnosti koje su definirane strategijom.
Prijedlog je tako da se većim brojem boravišnih i sportsko-rekreacijskih sadržaja kanjon Rječine i zaleđe prirodno povežu s obalom i centrom grada, da se uspostave nove park-šume te da se poveća broj parkova. Također, prijedlogom bi se uspostavilo 6 novih dječjih igrališta, 6 novih sportsko-rekreacijskih terena, 6 novih vježbališta na otvorenom i 3 parka za pse (u sklopu planiranih gradskih parkova). Povećala bi se i duljina gradskih šetnica – planiranih dodatnih 10 km šetnica u sklopu Riječkih šetnica, kanjona Rječine i u obalnom pojasu čime bi Rijeka dobila kontinuiranu pješačku poveznicu od Mošćeničke Drage do Velog vrha i prirodnog zaleđa Rijeke. Prijedlog je također i povećanje duljina gradskih drvoreda za više od 6 km, dok bi se revitalizacijom gradskih plaža, povećanjem sadržaja i sadnjom visoke vegetacije u njihovom zaleđu, stvorili preduvjeti za njihovo korištenje tijekom cijele godine;. Također, renaturalizacijom Škurinjskog potoka pospješila bi se mogućnost realiziranja dodatnog zelenog klina kojim bi se prirodno zaleđe povezalo s obalom.
Primjenom NBS principa (zeleni/plavi/smeđi krovovi, održivi drenažni sustavi, sadnja visoke vegetacije na zelenim površinama među zgradama i dr.) u velikim planiranim stambenim zonama (Turanj-Kostabela, Rujevica i sl.) ublažio bi se utjecaj toplinskih otoka, povećala bi se ambijentalnost otvorenih prostora u naselju, što bi imalo utjecaj i na povećanje kvalitete života u širem gradskom području. Uz to, urbanom sanacijom gospodarsko-poslovnih zona, kao i sadnjom zaštitnog zelenila uz postojeće i planirane poslovne zone te parkirališta, utjecalo bi se na povećanje bioraznolikosti i ambijentalnih kvaliteta u gradu, smanjenje utjecaja toplinskih otoka (naročito u obalnom pojasu i Škurinjskoj dragi) i ublažavanje utjecaja sve učestalijih jakih oborinskih nevremena. Prijedlogom je planirana i uspostava 5 novih urbanih vrtova (uz postojeći „Zeleni put“) i 13 vrtova (voćnjaka i povrtnjaka) uz osnovne škole na području cijelog grada.
