U Informativnom centru za prevenciju kriminaliteta na području grada Rijeke u okviru preventivne kampanje „Web heroj“ provedena je edukacija o računalnim prijevarama za 18 gerontodomaćica, koje su u sklopu projekta „Zaželi“ obučene za pomoć starijim osobama. Projekt provode Gradsko društvo Crvenog križa i Caritas Riječke nadbiskupije, a usluge potpore i podrške starijima od 65 godina i osobama s invaliditetom pružaju posebno educirane gerontodomaćice. Svrha edukacije bila je da korisnicima prenesu informacije i savjete o samozaštiti od prijevara, kako u virtualnom, tako i u stvarnom svijetu.
Edukaciju je provela Ingrid Mavrić, službenica u Uredu načelnika Policijske uprave primorsko-goranske uz prisustvo voditeljice projekta „Zaželi“ Ane Delonga iz Gradskog društva Crvenog križa i ravnateljice Caritasa Riječke nadbiskupije Marijane Medanić.
Nakon uvoda o cilju kampanje kojom se želi građanima približiti pojavne oblike kibernetičkog kriminaliteta, opasnostima i mjerama samozaštitnog ponašanja, sudionicama edukacije su primjerima prezentirane različite vrste računalnih prijevara. Tako su educirane o prijevari s računima, prijevari pri online kupnji, direktorskoj, investicijskoj i romantičnoj prijevari te različitim načinima mrežne krađe identiteta („phishing“, „smishing“ i „vishing“).
Uz pojašnjenja o načinima prijevara i njihovom prepoznavanju, sudionice su dobile savjete kako se zaštititi od svakog oblika prijevare i tako povećati razinu svoje kibernetičke sigurnosti i sigurnosti onih o kojima brinu.
Navedeni su im i neki općenito korisni savjeti za zaštitu od računalnih prijevara: instalirati aplikacije iz provjerenih izvora, ne klikati poveznice ili privitke u neželjenim porukama e-pošte ili SMS porukama, odjaviti se s web lokacije nakon obavljene kupnje, ažurirati operacijski sustav i aplikacije, isključiti Wi-Fi, lokacijske usluge i Bluetooth kada nisu u upotrebi te izbjegavati odavanje osobnih informacija. Naglašeno im je da je ovaj način borbe protiv kibernetičkog kriminaliteta najučinkovitiji jer zbog nedostupnosti počinitelja ovih djela, koji se često nalaze izvan granica Europske unije, u zemljama s kojima nemamo optimalnu policijsku suradnju, otuđena sredstva i sami počinitelji često ostaju izvan dosega pravosudnih tijela.
Zanimljivost teme potvrdila su brojna pitanja koja su gerontodomaćice postavljale, kao i razmjena primjera iz vlastitog iskustva i iz iskustva svojih poznanika. Budući da u većini brinu o osobama starije dobi, koji zbog bolesti ne izlaze iz svojih domova, skrenuta im je pozornost i na kaznena djela imovinskog kriminaliteta, posebno na prijevare na kućnom pragu, a kojima su najčešće oštećene starije osobe.
Navedeni su i primjeri kojima se počinitelji služe da uđu u nečiji dom: od predstavljanja da su distributeri električne energije, službenici banke, zdravstvenog osiguranja, policijski službenici, patronažne medicinske sestre, trudnice i drugi kojima je potrebna pomoć i slično. Tek njihovim odlaskom osobe shvaćaju da su prevarene i pokradene, radi čega su gerontodomaćice upućene kako je je važno da svojim korisnicima naglase da ne puštaju nepoznate osobe u svoj dom i da ne dostavljaju svoje podatke ni onima koji se telefonskim putem predstavljaju kao bankovni ili policijski službenici.
