Primorsko-goranska županija je u posljednje četiri godine uložila u zdravstveni sustav 250 milijuna kuna, odnosno svaku treću kunu izvornih prihoda. Interesira nas koji su razlozi za podržavljenje zdravstvenih institucija, je li riječ o stručnom ili političkom prijedlogu, te ako dođe do centralizacije, hoće li država nastaviti ulagati u nadstandard i specifične potrebe županije, zapitao je dožupan Vojko Braut
Zamjenik župana Primorsko-goranske županije Vojko Braut na današnjoj redovitoj konferenciji za novinare uputio je otvorena pitanja ministru Berošu vezano uz novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji predviđa centralizaciju županijskih specijalnih bolnica, a mjesec dana od njegovog prijedloga izostalo je očitovanje.
„Primorsko-goranska županija je u posljednje četiri godine uložila u zdravstveni sustav 250 milijuna kuna, odnosno svaku treću kunu izvornih prihoda. Interesira nas koji su razlozi za podržavljenje zdravstvenih institucija, je li riječ o stručnom ili političkom prijedlogu, te ako dođe do centralizacije, hoće li država nastaviti ulagati u nadstandard i specifične potrebe županije? Konačno, stoji li iza svega privatizacija specijalnih bolnica?“, rekao je dožupan i podsjetio kako su se i stručne udruge i Savjet za zdravlje PGŽ negativno očitovali na prijedlog sa zaključkom da se potrebna reforma zdravstva neće postići zadiranjem u pravnu osobnost institucija niti njihovom centralizacijom.
Neravnopravan tretman poduzetnika iz PGŽ
Zamjenik Braut skrenuo je pozornost i na veliki broj poduzetnika iz PGŽ-a koji su se našli na rezervnoj listi pozitivno ocijenjenih projekata u okviru poziva „Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju“, a zbog nemogućnosti ostvarivanja maksimalnog broja bodova prema kriteriju razvijenosti područja s kojeg dolaze. Dožupan smatra kako ova praksa može dovesti do odljeva poduzetničkih aktivnosti i premještanja pogona i sjedišta tvrtki u druge županije gdje će im biti lakše ostvariti dodatne bodove i dobiti bespovratna sredstva. Zatražen je hitan sastanak s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije te Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja kako bi se ujednačila praksa i PGŽ poduzetnici imali ravnopravan tretman. Riječ je o pozivu kojim se jača konkurentnost na domaćem i stranom tržištu, a ne isključivo razvoj nerazvijenih područja, ustvrdio je zamjenik župana. Resorni pročelnik Ljudevit Krpan potvrdio je da se i Županija suočava s negativnim posljedicama takve prakse što otežava EU financiranje i razvoj PGŽ-a do standarda Europske unije.
Usvojen plan razvoja županije
Primorsko-goranska županija usvojila je plan razvoja za razdoblje 2022.-2027, izvijestio je resorni pročelnik Ljudevit Krpan. Plan definira viziju PGŽ-a kao konkurentne, pametne, održive i društveno pravedne regije poželjna za život i rad, a temelji se na pet tematskih prioriteta: konkurentno gospodarstvo, djeca i mladi, zelena tranzicija, obrazovanje, ravnomjerni razvoj i dostizanje europskog standarda. U sklopu Plana prepoznato je i 200 projekata, a dio se očekuje realizirati uz pomoć resornih Ministarstava i javnih tijela, odnosno bespovratnog financiranja.
Donacija eko-opreme
Za ravnomjerni razvoj županije raspoređeno je 400 tisuća kuna projektima Općine Fužine, Lokve, Čabar i Brod Moravice, a na sastanku dožupana Petra Mamule, resornih upravnih odjela i Turističke zajednice Kvarnera s direktorom Turističke zajednice Gorskog kotara dogovorena je mogućnost realizacije projekata koji su planirani Masterplanom razvoja turizma Gorskog kotara.
Izvršena je i donacija eko opreme Županijskim lučkim upravama u vrijednosti 250 tisuća kuna, a 18 škola uključilo se u Školsku shemu, program Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, koji osigurava besplatne obroke voća, povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda za školsku djecu u vrijednosti 370 tisuća kuna.
Dobrica Rončević, voditelj Odjela epidemiologije NZZJZ Primorsko-goranske županije, komentirao je kako visoki udio između 20 i 30% pozitivnih unutar broja testiranih ukazuje da je epidemija proširena i među osobama koje ne znaju da su zaražene, te da je uzela maha, a do vrhunca još nismo došli. Cijepljenje ili preboljenje ipak je doprinijelo smanjenju težih posljedica, odnosno manjem broju hospitalizacija, što je učinak stvaranja individualnih imuniteta. Rončević je dodao da se na tjednoj razini cijepi pet tisuća osoba prvom i booster dozama što predstavlja povećanje od gotovo 21 posto. Ukupno je u PGŽ-u cijepljeno 50-60 posto stanovnika. Iako je cijepljenje jedna od najprimjerenijih mjera, Rončević je apelirao na nužno pridržavanje propisanih mjera.
