Iz riječke Čistoće stigao je odgovor na naš upit vezan za pitanje košnje trave i održavanja vegetacije na javnim površinama u Rijeci. Postoji, po svemu sudeći, popriličan broj građana koji nisu zadovoljni stanjem, naglašavaju da je vegetacija previše nabujala. Posljednji koji nam se u vezi toga javio jest stanar Ulice Nike Katunara u Rijeci, koji smatra da je situacija prešla na razinu koja više nije samo pitanje estetike. Odgovor Čistoće prenosimo u cijelosti.
“KD Čistoća d.o.o. Rijeka održava javne zelene površine na području grada Rijeke sukladno Ugovoru, troškovniku koji je sastavni dio Ugovora i Katastru javnih zelenih površina koji se uredno vodi i ažurira i u tom smislu svi se poslovi održavanja javnih zelenih površina, a koji uključuju košnju zelenih površina te uklanjanje korova uz rubnjake dijela cesta i dijela parkirališta, odvijaju sukladno predviđenom planu.
Vegetacija je iznimno podložna vremenskim prilikama te su ovogodišnja neuobičajeno blaga zima, kišno i toplo proljeće pogodovali pojačanom rastu trave i druge zeljaste vegetacije. Naime, svibanj i lipanj bili su izuzetno kišoviti, s čak 23 kišna dana. Usporedbe radi, 2023. godine imali su 14 kišnih dana, a 2022. godine samo 10 kišnih dana, uz duže suhe periode koji dodatno usporavaju rast trave. S obzirom na ovogodišnje vremenske uvjete i trava koja je već pokošena zahtijeva vrlo brzo ponovnu košnju, što se uredno i provodi. Valja dodati da tijekom kišnih dana košnja nije moguća.
Unatoč svim vremenskim okolnostima, uspješnost košnje u ovoj godini je za otprilike 17 % veća nego prošle godine, uz niz dodatnih radova koje prijašnjih godina nije obavljala Čistoća, a radi se o uklanjanju linijskog korova, uz rubnjake i stepeništa, gdje je ove godine do kraja petog mjeseca uređeno gotovo 35.000 dužnih metara. Također, u odnosu na 2022. godinu, ove godine u istom periodu pokošeno je 41 % više površina.
Valja napomenuti da je košnja izrazito sezonska aktivnost koja se pritom preklapa s periodom pojačane potrebe obavljanja svih drugih radova na zelenim površinama (radovi na cvjetnim gredicama, postava visećih vaza, orezivanje živica, sadnja stabala i grmova, okopavanje drvoreda, pinciranje stabala itd.).
Na primjedbe da su neke lokacije zarasle ili grmovi neorezani, moramo napomenuti da u redovno održavanje ne ulaze sve javne zelene površine u zelenom katastru, kao ni zelene površine koje su u vlasništvu trećih osoba ili okućnice pojedinih zgrada.
Dodatno, u periodu intenzivnog rasta, izbjegava se korektivno orezivanje grmova i stabala zbog vremenskih uvjeta gdje takvi zahvati mogu naškoditi biljkama. Takvi radovi se u ovom periodu obavljaju jedino ako biljni materijal ometa korištenje javne površina ili ugrožava prometnu sigurnost”, naveli su iz Čistoće.
