Bivši riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i nekadašnji pročelnik Upravnog odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar svjedočili su u četvrtak u nastavku suđenja bivšoj intendantici HNK Ivana pl. Zajca Nadi Matošević Orešković (52) i troje nekadašnjih djelatnika riječkog kazališta. Matošević Orešković sjedi na optuženičkoj klupi riječkog Županijskog suda pod optužbom da je upletena u makinacije kojima je oštećeno za oko 645 tisuća kuna, dok se troje djelatnika kazališne kuće nelegalno okoristilo, smatra tužiteljstvo, za oko 363 tisuća kuna. Optuženi su i bivša poslovna ravnateljica kazališta Ana Lučić (48), nekadašnji ravnatelj opere Ozren Prohić (55) i ondašnja voditeljica računovodstvene službe kazališta Mirjana Pureta (69).
Bivša intendantica Nada Matošević Orešković tereti se za četiri kaznena djela: tri slučaja zlouporabe položaja i ovlasti te povredu obveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga. Ana Lučić i Ozren Prohić optuženi su za poticanje intendantice na zlouporabu položaja i ovlasti, a Lučić i za kazneno djelo vezano za loše vođenje poslovnih knjiga. Za povredu obveze vođenja poslovnih knjiga optužena je i Mirjana Pureta.
obersnel: za izvanredne stimulacije za sponzorstvo saznao sam iz nalaza interne revizije
Jedna od inkriminacija iz optužnice jest da je u travnju 2007. godine ondašnja intendantica u ugovor o radu s Anom Lučić unijela pravo na izvanrednu stimulaciju od deset posto od realiziranog sponzorstva, iako se radi o poslu u okviru radnog mjesta poslovne ravnateljice. Bivša intendantica se, među ostalim, tereti da je u rujnu 2007. godine donijela odluku o povećanju stimulacije na deset posto neto od iznosa sponzorstva, stavivši van snage odluku iz 2004. godine koja od stimulacije od deset posto bruto iznosa sponzorstva isključuje intendanta i zaposlenike kojima je realiziranje sponzorstva redovni dio radnih obveza. Tužiteljstvo tvrdi da je Ani Lučić tako neosnovano isplaćena stimulacija od ukupno 201,5 tisuća kuna, dok je kazalište oštećeno za oko 440 tisuća kuna.
– Za takvu odluku i praksu isplate izvanredne stimulacije saznao sam iz nalaza interne revizije, provedene nakon odlaska Nade Matošević Orešković s mjesta intendantice – kazao je Vojko Obersnel, koji je bio gradonačelnik u vrijeme dok je ova optuženica bila intendantica. Sutkinja Damira Delost, predsjednica sudskog vijeća, pročitala je Obersnelu što je jedan bivši član kazališnog vijeća rekao na ovu temu i o razgovoru s tadašnjim prvim čovjekom Grada Rijeke.
“Mislim da je to bilo u skladu s propisima, ali nije bilo etično”
– Ne sjećam se tog razgovora, ali se slažem s tim stavom: da pravo na izvarednu stimulaciju postoji, ali ne za onog kome je u opisu radnog mjesta da to radi. Da ima pravo na stimulaciju, ali pod uvjetom da se radi o prvom sponzorstvu, dovođenju novog sponzora, na temelju vlastite aktivnosti. Da se ne radi samo o finaliziranju sponzorstva, samo o potpisivanju ugovora – istaknuo je Obersnel. Bivši riječki gradonačelnik je rekao da osobno oko ove problematike sam nije učinio ništa, da je došla nova uprava na čelu kazališta. Iz nalaza revizije saznao je da je postojala odluka o izvanrednoj stimulaciji, što znači da isplate nisu bile nelegalne, ali jesu neetične.
– Mislim da je to bilo u skladu s propisima, ali nije bilo etično – zaključio je Obersnel. Rekao je da mu je teško sada govoriti o detaljima nečega što je bilo prije 15-ak godina, ali je kazao da je većina sponzorskih ugovora ustvari bila inicirana ili dogovorena s njegove strane. Pogotovo kada se radilo o nekoj velikoj tvrtki, poput banke. Većina velikih sponzorstava išla je uz potporu Grada.
– U Hrvatskoj klasičnih sponzorstava nema, već sva uključuju poslovnu suradnju koja nadilazi pojedinu instituciju, kazalište, sportski klub… – ukazao je bivši gradonačelnik.
“Nisam znao kako je formalno-pravno reguliran radni odnos ravnatelja opere”
Obersnela se pitalo i oko točke optužnice koja se dotiče bivšeg ravnatelja opere Ozrena Prohića, u vrijeme kada je istodobno bio i izvanredni profesor za kazališnu režiju u Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, u stalnom radnom odnosu, s punim radnim vremenom. Umjesto ugovora o radu na određeno vrijeme u trajanju mandata, s Prohićem je intendantica sklapala godišnje ugovore o autorskom radu za umjetničko vođenje ansambla opere. Radilo se o mjesečnom honoraru u iznosu većem od plaće po koeficijentu propisanim kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu za radno mjesto ravnatelja opere. Ozrenu Prohiću je tako omogućeno da bude ravnatelj opere HNK bez zasnivanja radnog odnosa i na Akademiji dramskih umjetnosti zadrži ugovor o radu na puno radno vrijeme i plaću, iako prema odredbama Zakona o radu nije mogao raditi u punom radnom vremenu kod dva poslodavca. Prohić je se tako okoristio za najmanje 106 tisuća kuna, na štetu riječkog Kazališta, tvrdi tužiteljstvo.
– Prohića sam upoznao dok je bio na mjestu ravnatelja opere. Nisam imao saznanja na koji način je formalno-pravno reguliran njegov radni odnos. Za većinu događaja o kojima govorimo doznao sam iz nalaza revizije – napomenuo je Obersnel. Rekao je da se ne sjeća da je bilo sastanaka na kojima se razgovaralo o uređenju statusa Prohića. Kazao je da se ne sjeća ni da li se razmatralo da li je nastala šteta za kazalište, ali da ne vidi gdje je mogla nastati šteta.
sustav kontrole bio nedostatan, pa inicirao osnivanje riznice
Obersnel je odgovarao i na pitanja u vezi inkriminacije da se računovodstvo u kazalištu nije vodilo na propisani način, u optužnici se navodi cijeli niz propusta u vođenju poslovnih knjiga.
– Ne znam jesu li programi bili zastarjeli ili ne, ali sam bio svjestan da je sustav kontrole nedostatan, ne samo u kazalištu, kulturi, već i drugdje gdje je Grad Rijeka osnivač, pa sam inicirao osnivanje riznice – naglasio je Obersnel. Bivšeg prvog čovjeka Grada Rijeke pitalo se i na temu troškova reprezentacije u kazalištu te o tematici autorskih ugovora i ugovora o djelu. No, izrazio je dvojbu oko nekih zaključaka iz nalaza Državne revizije.
– Državna revizija dala je kazalištu negativnu ocjenu, a čitao sam puno gore nalaze s uvjetovanim mišljenjem – zaključio je Obersnel.
Bivši pročelnik Upravnog odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar također je u svom svjedočenju rekao da je za izvanredne stimulacije za sponzorstvo čuo nakon revizije. Sama stimulacija mu nije bila sporna, ali je mišljenja da to mora biti u skladu sa zakonom. Kazao je da je mišljenje Obersnela bilo slično njegovom, ali je gradonačelnik ipak bio nešto konzervativnijeg gledišta. Šarar je rekao da je u ono vrijeme razgovarao s tadašnjim ravnateljem opere Prohićem, ako zakon kaže da ravnatelj mora imati stalni radni odnos, treba biti tako.
Suđenje se nastavlja.
